Čemu služi tjelesno orijentirana terapija

U našem su tijelu zadržane brojne naše podsvjesne reakcije i emocije koje nismo izrazili. Emotivna stanja ne osjećaju se samo u mozgu, već cijelim tijelom. Primjerice, kad ste ljuti najčešće ćete osjetiti kontrakcije u trbuhu i vratu, kad vas je strah osjećate kako vam kroz tijelo prolaze trnci, kad ste tužni ili očajni, u prsima osjećate bol i na oči vam naviru suze. No kada se radi o emocijama koje u tijelu uzrokuju nelagodna stanja, naš psiho-emotivni sustav ima prirodnu potrebu od toga se obraniti. Prva linija obrane je najčešće potiskivanje. Problem nastaje kad potiskivanje postane jedini način funkcioniranja u svakodnevnom životu. Svaka emocija koju potisnemo ili instinktivna reakcija koju zaustavimo ostavi u tijelu svojevrsni pečat i kao takva uzrokuje razne opasnosti po mentalno i fizičko zdravlje. Što više potiskujemo to smo sve manje u kontaktu sa sobom, sve smo podložniji stresu, povećavamo rizik od upadanja u anksiozna stanja i napadaja panike, sve teže nam se nositi sa sobom, s našim bližnjima i sa životom. Proces potiskivanja najčešće se događa na podsvjesnoj razini - a tu nastupa tjelesno orijentirana terapija.

Cilj ove vrste terapije je osvijestiti potisnute emocije, potaknuti njihov slobodniji protok i osigurati klijentu siguran prostor u kojem može bez zadrške, na ekspresivan način - kroz razgovor, glas i pokret -izraziti sve što nije imalo priliku izaći na vidjelo.

Po čemu se ova metoda razlikuje od ostalih  

Odnos terapeut - klijent

Za razliku od „klasičnih“ psihoterapijskih metoda, u tjelesno orijentiranoj terapiji formira se specifičan, prisan odnos između klijenta i terapeuta. Istovremeno zadržavajući profesionalnost i poštujući individualne granice pojedinog klijenta, terapeut se aktivno uključuje u klijentov proces, vodeći ga postepeno u sve dublje sfere svijesti. Terapeut može klijenta podržati suosjećajnim dodirom ili zagrljajem, a po potrebi preuzima i uloge roditelja ili bilo kojih osoba s kojima klijent ima određeni problem i dopušta klijentu da slobodno izrazi frustraciju, povrijeđenost, ljutnju, tugu i sve ostale emocije koje se javljaju u tom kontaktu. Odnos terapeuta i klijenta temelji se na uzajamnom povjerenju, koje se stvara u prvih nekoliko terapija.

Tjelesna ekspresija

Dok se klasične psihoterapijske tehnike zadržavaju na mentalnoj razradi problema, tjelesno orijentirana terapija uključuje ekspresiju kroz tijelo i glas. Ekspresiju koristimo za oslobađanje protoka emocija, rješavanje frustracije i nakupljenog stresa, pojačavanje utjecaja određenog stanja na naše tijelo kako bi ga mogli jasnije promotriti. Kroz tjelesnu ekspresiju događa se rasterećenje i oslobađanje te dobivamo jasniji uvid u naše psiho-emotivno stanje.

Kakve probleme rješavamo

Na terapiji možete rješavati sve emocionalne poteškoće koje vas sprečavaju u življenju života kakav želite, a možemo ih podijeliti na nekoliko područja u kojima se manifestiraju.

• Manjak samopouzdanja
• Poteškoće u doživljavanju užitka
• Strah od života
• Potisnuti bijes i agresija
• Osjećaj manje vrijednosti
• Nezadovoljstvo izgledom
• Pretjerana potreba za potvrdom okoline
• Nejasne osobne granice
• Preveliko trpljenje ili odricanje

• Nezadovoljstvo u vezi
• Poteškoće u komunikaciji s partnerom
• Poteškoće u partnerskom odnosu nakon rođenja djeteta
• Strah od gubitka sebe u vezi
• Strah od intimnosti
• Čežnja za partnerstvom
• Nemogućnost pronalaska partnera
• Usamljenost

• Nepovjerenje u vlastite vještine
• Osjećaj manje vrijednosti
• Nemogućnost nošenja sa stresnim situacijama
• Snažne emocionalne reakcije u odnosu s kolegama
• Frustracija zbog količine posla i stresa - "Burn out"
• Manjak discipline
• Rezigniranost i manjak motivacije
• Strah od kritike
• Poteškoće u primanju kritika
• Poteškoće u davanju kritika

• Anksioznost
• Napadaji panike
• Depresija
• Pušenje
• Emocionalno prejedanje
• Slaba motiviranost za brigu o fizičkom zdravlju
• Zanemarivanje sebe
• Statičan način života
• Poteškoće u nošenju s određenim dijagnozama
• Hipohondrija
• Fobije

Kome je namijenjena

Ako odlučite krenuti na psihoterapiju niste „ludi“ – naprotiv, normalniji ste od svih onih koji se nisu odlučili za taj put, jer ste svjesni svoje ljudske prirode i važnosti brige za vaše mentalno zdravlje.

Terapija je namijenjena svima koji su odlučili preuzeti odgovornost za sebe i koji su svjesni toga da su emocionalno ljudsko biće koje u određenim dijelovima života treba dodatnu podršku. Ako shvaćate da imate određene stvari koje vam teže idu, da se s nekim stvarima teže nosite i da je potpuno normalno brinuti se o mentalnom zdravlju jednako kao što se brinemo i o fizičkom zdravlju, ovo je terapija za vas.

Suprotno uvriježenom mišljenju kako je terapija zadnje utočište u slučajevima težih psihičkih poteškoća, ovo je metoda rada na sebi koja donosi velike koristi svima koji joj se posvete – neovisno o mentalnom stanju. Ako pazite da jedete zdravo, ako se bavite nekim sportom ili samo rekreativno vježbate, ako odlazite na liječničke preglede, posjećujete zubare, kozmetičare, frizere i slično, ako brinete o zdravlju vašeg tijela i o vašem izgledu, zašto se ne bi pobrinuli i za psihu – koja je najvažniji faktor u vašem osjećaju sreće i zadovoljstva?

Kada krenuti na terapiju?

Ne morate čekati životnu krizu. Ako krenete na terapiju kao metodu mentalne higijene, ako krenete iz znatiželje jer želite saznati što se sve nalazi u vašoj podsvijesti i otkud dolaze vaše reakcije, ako se odlučite sebi pokloniti sat vremena u tjednu ili mjesecu, ako želite imati svoj prostor gdje vas nitko ne osuđuje i ne očekuje od vas da budete nešto što niste, gdje ne morate ništa osim brinuti se o sebi… to su najbolji motivi za početak rada na sebi.

Ako se nalazite u životnoj krizi, ako vam je voda došla do grla, tada je jedini izbor ili da se uvlačite sve dublje u nezadovoljstvo, ili dođete na terapiju što je prije moguće. Često ljudi misle da mogu sami riješiti sve psihološke i emocionalne probleme. No ako je to tako, zašto onda imate osjećaj da ste u nekim dijelovima života zapeli?